 Nauka i život
Matematika i fizika
Fraktali IV dio - fraktalizacija, dimenzije i napon prostora
Promatrajući fraktalizaciju materije zanimljivo je primjetiti da ona nastaje u području niske napetosti prostora,
odnosno malog napona. Npr. pri izboju munje iz oblaka prije negoli se bljesak pojavio postoji enormno veliki električni napon (nekoliko megavolti),
međutim u trenutku proboja zraka napon je gotovo jednak nuli.
Sličan primjer se događa npr. pri izlijevanju tekućine (vode) iz šalice na neku ravnu površinu npr. u veću posudu kao na slici.
Dok izljevamo vodu iz šalice pojavljuje se tanak mlaz koji iz područja velike potencijalne energije struji u područje male potencijalne energije
(veliki napon, velika napetost prostora). U toj domeni voda se kreće samo u jednoj dimenziji upravo zbog velike napetosti prostora pa to nije fraktal.
Međutim kada voda dođe u donju zdjelu dolazi u područje ekvipotencijalne površine, (male napetosti, malog napona) tada se javlja
fraktalna struktura zbog povećane slobode kretanja.
Ako dimenziju definiramo kao slobodu kretanja može se reći da se fraktalizacija pojavljuje zbog povećanja dimenzije.
Povećanje dimenzije, odnosno mogućnosti kretanja nastaje kada se materija nađe na ekvipotencijali (ekvipotencijalna linija,
površina, prostor ili neka veća dimenzija) odnosno u području male napetosti prostora. Na taj način se stvaraju fraktalne (razlomljene)
dimenzije odnosno slobode kretanja.
Dakle, da bi se proizveli fraktali potrebno je u okolnom prostoru izazvati određeno stanje ravnoteže, ekvipotencijalu, povećanje dimenzije.
KONTAKTAKTIRAJTE AUTORA OVOG ČLANKA
Pošaljite upit u vezi članka: Fraktali IV dio - fraktalizacija, dimenzije i napon prostora .
MCMDX , II 2008.
|